Zastupnik NES-a u Predstavni?kom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Jasmin Emri? uputio je Borjani Krišto, predsjedavaju?oj Vije?a ministara BiH, prijedlog ta?aka dnevnog reda za zajedni?ku sjednicu Vije?a ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske:
Poštovana Predsjedavaju?a,
Budu?i da je najavljena 3. zajedni?ka sjednica Vije?a ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, koja bi se trebala održati u utorak, 20. 6. 2023., u Zagrebu, te kako još nisu objavljene ta?ke dnevnog reda, predlažem Vam, da u skladu s aktuelnom potrebom održavanja, unapre?enja i razvoja dobrosusjedskih odnosa izme?u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske obavezno predložite i sljede?e najvažnije ta?ke dnevnog reda za razmatranje i potpisivanje sporazuma o istima:
1. Prijedlog Sporazuma o odustajanju Republike Hrvatske od namjere uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, mikrolokacija ?erkezovac, op?ina Dvor u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Sporazum).
Predmetni Sporazum treba predložiti i temeljiti na ve? potpisanom Sporazumu izme?u Vije?a ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Repubilke Hrvatske o saradnji u podru?ju zaštite okoliša i održivog razvoja („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine-Me?unarodni ugovori“, broj: 2/17) u kojem je izraženo uvjerenje da je saradnja izme?u dvije države u podru?ju zaštite okoliša od obostrane koristi i da ?e omogu?iti razvoj prijateljskih odnosa, naglašena svjesnost o odgovornosti za osiguranje uslova za zdrav i o?uvan okoliš za sadašnju i budu?e generacije, te naglašena ?injenica da posljedice doga?aja mogu imati prekograni?ni utjecaj, a što se direktno odnosi na aktuelni spor u vezi namjere Republike Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, u neposrednoj blizini granice s našom državom, uspostavi skaldište/odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada, odnosno izgradi nuklearno postrojenje.
Sporazum treba sadržavati odredbe kojim se strane obavezuju na rješavanje spora u vezi lokacije Trgovske gore koja je Programom prostornog ure?enja Republike Hrvatske, pod ta?kom 3.4 Zbrinjavanje otpada, utvr?ena kao jedina lokacija za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada i izgradnju odlagališta za taj otpad, na na?in da Vlada Republike Hrvatske uvaži zvani?an stav o protivljenju Bosne i Hercegovine navedenoj lokaciji, planu i namjeri uspostave Centra za zbrinjavanje radioativnog otpada, odnosno skladišta/odlagališta.
Tako?er, Sporazumom se Vlada Repubike Hrvatske treba obavezati da ?e odmah prekinuti sve aktivnosti i postupke koje vode organi i institucije Republike Hrvatske, te da ?e u najkra?em roku pokrenuti postupke radi brisanja lokacije Trgovske gore i mikrolokacije ?erkezovac iz svih ve? usvojenih dokumenata od strane Vlade i Sabora Republike Hrvatske, a prije svega iz:
-Programa prostornog ure?enja Republike Hrvatske,
-Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva,
-Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva,
kao i iz ostalih zvani?nih planova i programa o predmetnoj aktivnosti.
2. Prijedlog Sporazuma o provo?enju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora izme?u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Predmetnim Sporazumom dvije obalne države, u duhu dobrosusjedskih odnosa predupre?uju?i sve daljnje sporove, trebaju riješiti sva otvorena pitanja u vezi granice na moru kao i prava koja pripadaju Bosni i Hercegovini kao obalnoj državi uklju?uju?i i slobodan pristup otvorenom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (1982. godina) i Konvenciji o teritorijalnom moru i susjednim zonama (Ženeva, 29. april 1958. godine).
Odredbe Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, kojeg je donio Hrvatski sabor na sjednici 8. decembra 2004. godine, a proglasio Predsjednik Republike Hrvatske 14. decembra 2004. godine („Narodne novine-Službeni list“, br. 181/2004 od 21.12.2004.), koje se odnose na ?injenicu da je Republika Hrvatska proglasila svoj državni suverenitet na pomorskoj teritoriji Bosne i Hercegovine, suštinski su ostale nepromijenjene sve do danas.
Tako je nastalo dugogodišnje sporenje dvije obalne države u vezi pomorstva, pomorskih prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a uzrokovano je odredbama Pomorskog zakonika, posebno njegovim ?lanovima: 1, 6, 7 i 18.
Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske su ?lanom 7. Pomorskog zakonika utvr?ene sa neprekidnim kontinuitetom, bez uvažavanja historijskih granica Bosne i Hercegovine na moru, pripadaju?eg dijela Jadranskog mora Bosne i Hercegovine: unutrašnje morske vode Bosne i Hercegovine (cca 14 km2) sa obalom kopna (cca 24 km), te njenih me?unarodnih prava (op?enito) i pomorskih prava, kao samostalne i suverene države i jedne od jednakopravnih nasljednica Socijalisti?ke Federativne Repubike Jugoslavije. Na ovaj na?in, shodno ?lanu 6. Pomorskog zakonika, Republika Hrvatska je proglasila svoj državni suverenitet na unutrašnjim morskim vodam obalne države Bosne i Hercegovine i iste su, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske pripojene Republici Hrvatskoj putem njenog utvr?enog državnog suvereniteta na unutrašnjim morskim vodama, koje prema ?lanu 7. Pomorskog zakonika obuhvataju, pored ostalog i ukupni dio Jadranskog mora i obalu kopna, a koji nesporno u dijelu pripadaju i obalnoj državi Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je kao jedna od nasljednica Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije postala ?lanica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora 12. januara 1994. godine kada je u?injena notifikacija o sukcesiji i pristupu. Na taj na?in Bosna i Hercegovina je naslijedila sva prava mora koja je imala kao jedna od šest republika Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije, uklju?uju?i unutrašnje morske vode u dijelu Jadranskog obalnog mora Bosne i Hercegovine, te pravo slobodnog pristupa otvorenom moru.
Uvažavaju?i sve navedene ?injenice potrebno je predloženim Sporazumom definirati i utvrditi plovni put za slobodan pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru, kao i urediti me?usobne odnose i uvažavanje svih prava dviju obalnih država u skladu s me?unarodnim pravom i ratificiranim konvencijama.
Uvažena Predsjedavaju?a,
S obzirom na važnost predloženih tema za održavanje i razvijanje dobrosusjedskih odnosa izme?u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o?ekujem da ?ete iskoristiti ovu priliku zajedni?ke sjednice dviju vlada, te predložiti i zalagati se za postizanje sporazuma kako bi se nakon dugogodišnjeg zastoja i neizvjesnosti kona?no po?ela rješavati najvažnija otvorena i sporna pitanja izme?u ove dvije države – naveo je zastupnik Emri?.
Prijedlog je dostavljen i ministrima vanjskih poslova, sigurnosti, odbrane, finansija i trezora, pravde, zatim ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, komunikacija i prometa, ministru za ljudska prava i izbjeglice te ministru civilnih poslova BiH.