Period koji je iza nas a u kojem je funkcionirala vlada USK na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem, je zasigurno jedan od najdramatičnijih i najturbulentnijih u posljednjih 25 godina. Sve je počelo sa migrantskom krizom, kasnije je došla pandemija korona virusa a zatim i inflacija. Svaki od ovih problema je od nas tražio poseban pristup i odgovor. Izazovi su bili veliki, odgovornost ogromna ali u svakom trenutku smo davali svoj maksimum i stajali uz svoje građane.
Vanredne okolnosti kakve su nas zadesile posljednjih godina, prouzrokovale su ogromne probleme i oduzele mnogo i energije i vremena. No ipak, to nas nije sprječavalo da radimo na svim poljima koja su važna za naše građane i uvodimo pozitivne promjene gdje god i kad god je to moguće. Mandatni period koji je iza nas će biti upamćen po vladi koja je uvela red u financije, vratila kantonalni budžet nakon mnogo godina u stabilan suficit, smanjila enormna kreditna dugovanja i drastično povećala budžet svih ministarstava.
Nakon godina čišćenja nagomilanih problema i suočavanja sa mnogobrojnim krizama, naš cilj je svaki sljedeći budžet pretvoriti u investicioni. Želimo našim poljoprivrednicima, privrednicima i obrtnicima dati podršku kakvu zaslužuju, želimo restrukturirati naše zdravstvo i školstvo te pokrenuti kapitalne projekte. Naš cilj je stvaranje najpovoljnije moguće poslovne klime za strane investicije, zaustavljanje odlaska mladih i kreiranje uslova za bolji život.
Stabiliziranje budžeta
Likvidnost kantonalnog budžeta do 2018. godine bila je ravna nuli. Hronični deficit budžeta je bio toliko uobičajena pojava da se niko više i nije obazirao na njega. Preuzimanje vlasti od strane NES-a i koalicionih partnera na čelu sa Mustafom Ružnićem, značila je i konačni zaokret i vraćanje budžeta u zdrave tokove. Realnim planiranjem prihoda i rashoda, poštivanjem zakona o budžetima FBiH i zakona o izvršenju budžeta te operativnim planom rashoda zaustavljeno je višegodišnje propadanje USK.
Rast budžeta po ministarstvima
Iako su okolnosti u kojima je ova vlada radila bile nevjerovatno zahtjevne, gotovo vanredne (migrantska kriza, pandemija, inflacija) a naslijeđene kreditne obaveze ogromne, premijer Mustafa Ružnić i njegov tim su znali da je jedini izlaz iz svake krize kontinuirani rad na povećanju budžeta za ključne resore u našem kantonu, isključivo za veće poticaje u poljoprivredi, podršku privrednicima i obrtnicima kao i veća i redovna socijalna davanja.
Većina ministarstava danas ima duplo veće budžete nego što su imali 2018. godine. Neki budžeti su rasli i mnogo više. Budžet Ministarstva za pitanja boraca i RVI je uvećan za 250% a budžet Ministarstva privrede USK za preko 500%.
Smanjenje kreditnih i budžetskih obaveza
Posljednje 4 godine su bile strašno težak i turbulentan period za građane USK. Naš kanton gotovo ništa nije zaobišlo. Prvo je došla migrantska kriza, kasnije se pojavila korona a u zadnje vrijeme i inflacija. Iako su to sve okolnosti koje bi mnogi drugi koristili kao alibi za nerad i dodatna zaduživanja, vlada na čelu sa Mustafom Ružnićem je bila odlučna da ništa ne prepusti slučaju i da disciplinovano radi na rješavanju svih problema a posebno onog najvećeg u vidu naslijeđenih kreditnih i budžetskih obaveza.
Zaduženja su godinama bila najveci kamen oko vrata USK i zato je smanjenje kratkoročnih i dugoročnih obaveza, bez novih kreditnih zaduženja, prvi i najvažniji korak ka razvoju našeg kantona.
Vraćanje enormnih zaduženja
Jedan od najvećih tereta sa kojim se suočavala vlada USK na čelu sa Mustafom Ružnićem su enormna zaduženja i krediti koji su dolazili na naplatu. Iako je institucija revizije jasno dala do znanja da prethodne vlade nisu vraćale kreditne obaveze, te da su iste kroz budžet kantona prenosile iz dugoročnih u kratkoročna potraživanja, prikazujući finansijsko stanje budžeta nerealnim, Vlada USK je u periodu od oktobra 2018. do augusta 2022. platila kreditnih obaveza u ukupnom iznosu od 27.296.133,42 KM. Bez obzira na sve probleme sa kojima se kanton suočavao, Vlada USK u periodu od 2019. do 2022. godine nije imala novih kreditnih zaduženja.
